Što je pretesting?
Pretesting znači odgovaranje na pitanja o temi prije nego što ste je učili. Pogledate naslove, ishode učenja ili kratak popis pitanja, pokušate odgovore iz pamćenja i tek tada čitate poglavlje, PDF ili bilješke s predavanja.
To je oblik vježbe dohvata, a ne tvrdnja da nagađanje zamjenjuje učenje. Pregled istraživanja izvješćuje da vježbanje dohvata uskoro nakon učenja može usporiti zaboravljanje u različitim gradivima i okruženjima. Pretesting mali pokušaj dohvata premješta na početak sesije, zatim izvor koristi kao korekcijsku povratnu informaciju.
Zašto neuspio prvi pokušaj i dalje može pomoći
Učenici često čekaju da se osjećaju spremnima prije nego što se iskušaju. Ta odgoda može sakriti što je zapravo nepoznato. Pretest čini nepoznato vidljivim prije prvog pažljivog čitanja.
Istraživanje neuspješnog dohvata otkrilo je da neuspio pokušaj, praćen točnom informacijom, može u eksperimentalnim zadacima poboljšati kasnije pamćenje tih stavki. Koristan sastojak je pokušaj plus kasnija provjera, a ne nagađanje samo po sebi. Ako izmislite odgovor i nikad ga ne usporedite s izvorom, vježbali ste samo sigurnu pogrešku.
Šest koraka tijeka pretestinga
- Odaberite jedan nepročitani odlomak. Koristite jedan odlomak poglavlja, nacrt predavanja ili stranicu bilješki. Cijeli predmet preširok je za provjeru.
- Napišite tri do pet pitanja. Prednost dajte upitima koji zahtijevaju objašnjenje: „Zašto se to događa?“, „Koji su koraci?“ ili „Kako bi se to promijenilo ako…?“
- Najprije odgovorite iz pamćenja. Napišite ili izgovorite cijeli pokušaj. Ako vam ništa ne padne na pamet, zabilježite prazno mjesto umjesto da odmah otvorite izvor.
- Čitajte da ispravite praznine. Usporedite svaki pokušaj s izvornim gradivom. Posebno označite točne, nedostajuće i netočne točke.
- Prepišite slabe odgovore. Sastavite kratak ispravak svojim riječima. Nemojte zalijepiti uglađeni odlomak koji samo prepoznajete.
- Spremite pitanja za kasnije. Zadržite iste stavke za kasniju sesiju. Pretesting stvara popis pitanja; kasniji dohvat ga koristi.
Razrađeni primjer
Nepročitani izvor: Kratak odlomak o tome zašto povećanje površine ubrzava mnoge kemijske reakcije.
Pretest pitanja: Što se mora sudariti da bi došlo do reakcije? Zašto bi prah reagirao brže od jednog velikog komada iste mase? Što ovdje znači „uspješan sudar“?
Prvi pokušaji: Čestice se moraju sresti. Prah je manji, pa reagira brže. Uspješan sudar je kad se zalijepe.
Nakon čitanja: Prvi odgovor je nepotpun. Korisna veza je učestalost sudara na površini: dostupno je više čestica reaktanta, pa više prilika za uspješne sudare u jedinici vremena. „Manji“ nije mehanizam.
Ispravak: Jednom prepišite odgovor o površini, zatim zadržite ista tri pitanja za kasniji pokušaj dohvata.
Pretest nije trebao savršen rezultat. Odredio je što prvo čitanje mora objasniti. Sljedeća sesija treba dohvatiti ideju o učestalosti sudara, ne dužu verziju „jer je manje“.
Pretesting, blurting i kvizovi jedno pitanje odjednom
Koristite pretesting prije prvog pažljivog čitanja. Koristite blurting nakon što ste gradivo već vidjeli i želite kartu onoga što nedostaje. Koristite jedno pitanje odjednom kada trebate izolirati jedan odnos.
- Pretesting: najbolji na početku novog odlomka, kada želite da prvo čitanje cilja poznate praznine.
- Blurting: najbolji nakon prvog prolaza, kada želite slobodan izljev cijele teme.
- Aktivno prisjećanje jedno pitanje odjednom: najbolje kada jedan mehanizam stalno izlazi krivo ili kada je izljev previše neredovit.
Te se metode mogu kombinirati. Pretest stvara pitanja. Kasnija sesija jednog pitanja testira slabe stavke. Kasniji izljev provjerava drži li se tema još uvijek skupa.
Česte pogreške
- Prvo čitanje, pa to nazvati pretestom. To je obično ponavljanje, ne pretesting.
- Previše pitanja. Tri do pet usmjerenih stavki pobjeđuju kviz od 40 nepročitanih pitanja.
- Stajanje nakon nagađanja. Učenje se događa kada provjerite izvor i prepišete pogrešku.
- Kopiranje generiranog odgovora kao ispravka. Ispravljeni odgovor sastavite sami nakon što pronađete dokaz.
- Nikad se ne vraćati istim pitanjima. Zadržite pretest stavke za kasniju sesiju dohvata.
Kako koristiti aplikaciju za pretesting
Aplikacija je korisna kada smanjuje pripremu, a ne kada odgovara umjesto vas. Feynman AI može PDF-ove, bilješke, predavanja i videozapise pretvoriti u kviz-pitanja. Počnite s jednim nepročitanim izvorom, zatražite mali skup pitanja objašnjenja, pokušajte ih prije otkrivanja popratnog gradiva i generirani sadržaj provjerite prema tom izvoru.
Ako želite vremenski strukturiran okvir, koristite besplatni planer sesija učenja uz aktivno prisjećanje. Za puni izljev nakon prvog čitanja pogledajte metodu blurting. Za tješnju petlju pogledajte kako učiti jedno pitanje odjednom.
Pretvorite nepročitano gradivo u prvi pokušaj
Odaberite dostupno vrijeme i izvor, zatim planerom smjestite kratku petlju dohvati–provjeri–ispravi prije prvog pažljivog čitanja.
Otvori planer aktivnog prisjećanjaČesto postavljana pitanja
Što je pretesting u učenju?
Pretesting (predtestiranje) znači odgovaranje na pitanja o temi prije nego što ste je učili. Pitanja pokušavate iz pamćenja, zatim čitate izvor da ispravite praznine.
Radi li pretesting ako su odgovori pogrešni?
Neuspio prvi pokušaj i dalje može pomoći kasnijem učenju tih stavki u eksperimentalnim uvjetima. Koristan slijed je pokušaj, zatim provjera izvornog izvora. Nemojte stati nakon nagađanja.
Koliko pretest pitanja trebam koristiti?
Koristite mali skup, često tri do pet pitanja za jedan odlomak. Dugi pretest postaje još jedan nepročitani kviz. Veliko poglavlje podijelite na manje zatvorene odlomke.
Može li Feynman AI iz mojeg gradiva stvoriti pretest pitanja?
Feynman AI može PDF-ove, bilješke, predavanja i videozapise pretvoriti u kviz-pitanja. Ta pitanja koristite kao pretest prije čitanja, zatim generirane stavke provjerite prema izvornom izvoru.
Izvori istraživanja
- Neuspjeli pokušaji dohvata jačaju kasnije učenje
- Vježbanje dohvata olakšava učenje (pregled)
- Učenje pojačano testom
- Vježba dohvata uspoređena s elaborativnim učenjem